Ponedjeljak, 21.09.2020

Iz dalmatinskih luka traže obnovu Unske pruge, privredne žile kucavice

ŠANSA ZA USK Najkraća veza između hrvatskog sjevera i juga važna i za BiH

Iz dalmatinskih luka traže obnovu Unske pruge, privredne žile kucavice

Stotinjak kilometara kraća veza između Splita i Zagreba od Ličke pruge

Kninskom željezničkom stanicom dnevno saobraća tek nekoliko vozova

Unska pruga od Bosanskog Novog preko Bihaća do Knina, duga 178 kilometara, koja je stotinjak kilometara kraća veza između Splita i Zagreba od Ličke pruge, odnosno najkraća željeznička veza između hrvatskog sjevera i juga, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te Jadrana sa srednjom i istočnom Evropom, više od 20 godina čeka na uspostavu redovnog željezničkog teretnog i putničkog saobraćaja.

Istovremeno, 2,5 milijardi maraka vrijedna željeznička infrastruktura prilika je za privredni razvoj Unsko-sanskog kantona.

Različiti tereti
Prije rata godišnje se ovom prugom prevozilo četiri miliona tona roba i skoro dva miliona putnika. Kroz bihaćku i kninsku željezničku stanicu, prema još sačuvanom redu vožnje „Jugoslavenskih željeznica“ (JŽ) iz 1991. godine, dnevno su saobraćala 34 putnička i brojni teretni vozovi. Otkako je saobraćaj Unskom prugom prekinut ratnim djelovanjima u avgustu 1991., ova nekad frekventna kninska željeznička stanica danas je skoro pusta.

U vrijeme naše posjete na peronima, kao ni u čekaonici, nije bilo putnika. Kako kažu u „Hrvatskim željeznicama“ (HŽ) – Putničkom prijevozu, kninskom željezničkom stanicom izvan ljetne sezone dnevno saobraćaju četiri voza na relaciji Zagreb – Split – Zagreb i osam vozova na relaciji Šibenik – Knin – Šibenik, a tokom ljetne sezone devet vozova na relaciji Zagreb – Split – Zagreb i osam na relaciji Šibenik – Knin – Šibenik.

Prošle godine iz željezničke stanice Knin otpremljeno je 13.156 putnika. Iz Uprave HŽ Carga navode da su 2018. godini kroz Knin ukupno prevezene 333.000 tona roba.

Peroni i čekaonice uglavnom prazni

Unskom prugom od Bosanskog Novog do Bihaća, nakon elektrifikacije ove dionice, dnevno saobraća samo jedan bh. Talgo voz na liniji Sarajevo – Bihać – Sarajevo, dok još nije uspostavljena željeznička linija Bihać – Bosanski Novi – Bihać.

Budući da je Unska pruga u bivšoj državi bila privredna žila kucavica Hrvatske i BiH, kojom su s jugoistoka Evrope u srednjodalmatinske luke u Splitu, Zadru i Šibeniku transportirane ogromne količine različitog tereta, naročito s tržišta BiH, lučke uprave zahtijevaju njeno otvaranje za teretni saobraćaj. Iako je njome prije 18 godina prošao prvi poslijeratni voz iz Zagreba preko Bihaća do Knina, u kojem su putovali zvaničnici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, projekti obnove Unske pruge i njeno stavljanje u funkciju ostali su tek mrtvo slovo na papiru.

Jadranske luke, Udruženje Luka i Grad Knin kao željezničko čvorište, prije dvije i po godine na okruglom stolu u Kninu iskazali su potrebu za revitalizacijom i otvaranjem Unske pruge za prijevoz tereta. Iz ovoga je proistekla Zajednička inicijativa Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, koju su u Zagrebu 2017. potpisali Ismir Jusko i Oleg Butković, ministri komunikacija i prometa BIH te mora, prometa i infrastrukture Hrvatske.

U Upravi „Hrvatskih željeznica“ – Infrastruktura, koja bi trebala sanirati oštećenu dionici Unske pruge od Knina do državne granice sa BiH, Ličko Dugo Polje – Martinbrod, zatvorenu za saobraćaj prije devet godina, kažu da je obnova Unske pruge složen projekt, s obzirom na to da pruga na sedam mjesta presijeca granicu Hrvatske i BiH.

S druge strane, između Hrvatske i BiH postoji Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa, kao i Sporazum o načinu korištenja i održavanja željezničke pruge Bihać – Knin i obavljanje nadzora od graničnih tijela, kaže Alenka Ožbolt, portparol HŽ Infrastrukture.

Ožbolt navodi da su Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, i njegov kolega iz BiH na prošlogodišnjem sastanku izrazili čvrsto opredjeljenje za što skoriju obnovu, modernizaciju i stavljanje Unske pruge u promet na cijeloj dužini.

Analiza finansiranja
Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore zadužena za graditeljstvo, promet i veze, kaže kako je HŽ Infrastrukturi dostavljena „Analiza mogućnosti finansiranja projektnog prijedloga – Revitalizacija Unske pruge“, koja je djelimično prihvaćena, jer dio koji se odnosi na popunjenu konkursnu dokumentaciju za finansiranje izrade studije izvodljivosti iz fondova EU ovisi o raspisivanju konkursa od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

U zajedničko operativno tijelo za izradu elaborata resorna ministarstva dvije države imenovala su svoje članove u zajedničko operativno tijelo.

Cenzura.ba /S. Tulić / Avaz.ba

cenzura.ba
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com