Srijeda, 08.07.2020

NEZAPAMĆEN NASRTAJ SDP-a NA MUZEJ: Sljedbenici ratnog zločinca Fikreta Abdića, presvučeni u dresove SDP-a, jurišaju na Muzej Unsko-sanskog kantona.

NEZAPAMĆEN NASRTAJ SDP-a NA MUZEJ: Sljedbenici ratnog zločinca Fikreta Abdića, presvučeni u dresove SDP-a, jurišaju na Muzej Unsko-sanskog kantona.

Svjedoci smo da nakon svakih izbora u Kantonu dolazi do dijeljanja funkcija u vlasti. To ne bi trebalo predstavljati problem, jer ako neka politika dobije povjerenje od gradjana bio bi red da vladu Unsko-sanskog kantona i ministarstva vode političke figure. To je demokratski princip.

Medjutim, na našem Kantonu se dogadja da političke stranke dijele i javne institucije, pa onda političke stranke koje obnašaju vlast, u javnosti, bez ikakvog ustezanja, iznose međusobne dogovore o podjeli mjesta u upravnim odborima. Preko svojih podobnih ljudi oni na čelu tih institucija pokušavaju postaviti stranačke ljude koji nemaju stručnost ni znanje da rukovode tim institucijama. Upravo se jedan takav proces pokušava realizirati u javnoj ustanovi Muzej Unsko-sanskog kantona. On je interesantan, jer je prizašao kao posljedica političke trgovine SDP-a nakon prelaska poslanika u Skupštini USK-a Anela Šahinovića koji je napustio Laburističku stranku i priključio se trenutnoj većini u Skupštini USK-a. Odmah nakon realizacije ovog transfera, Vlada Mustafe Ružnića je usvojila na sjednici Vlade 06. maja 2020. godine Program utroška sredstava kojim je Konjički klub “Krajišnik” iz Velike Kladuše nagradila sa 50.000 KM, čiji je predsjednik donedavni savjetnik Fikreta Abdića i jedno od najnovijih SDP-ovih pojačanja.

Zbog navedenih dodjeljenih sredstava konjičkom klubu iz Velike Kladuše, prošle sedmice pokrenuta je istraga protiv premijera Vlade USK-a Mustafe Ružnića, pa je pod tim okolnostima premijer Ružnić i saslušan u prostorijama Tužilaštva USK-a. U navedenom paketu političke trgovine izgleda da se (ne)slučajno našao i Muzej USK-a, pa se iskreno nadamo da će se Tužilaštvo pozabaviti i ovim slučajem. Naime, analiza pokazuje da su postupci razrješenja članova stalnog i imenovanja članova tzv. „privremenog upravnog odbora“ Muzeja proizašli iz navedene političke trgovine, te da je u toku realizacije ovih postupaka očigledno došlo do kršenje zakona. To je u najmanju ruku zabrinjavajuće bar zbog tri razloga.

Prvo, zbog toga što su zakon kršili organi vlasti ne poštujući propise koje su sami donijeli, niti propise koje su donijeli organi vlasti višeg nivoa. Krajem maja 2020. godine, SDP-ov savjetnik premijera USK-a Almin Hopovac je više puta zvao predsjednika stalnog Upravnog odbora JU Muzeja USK-a Emira Kurića i i vršio pritisak na njega da Upravni odbor donese odluku o izmjenama članova koji regulišu posebne uslove za izbor direktora u Pravilima i Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Muzeja. Nakon što je shvatio da navedene izmjene neće moći realizirati preko stalnog Upravnog odbora Muzeja, SDP-ov savjetnik Almin Hopovac se upustio u avanturu nezakonite smjene stalnog Upravnog odbora na čelu sa Emirom Kurićem i nezakonitog imenovanja tzv. „privremenog upravnog odbora“.

U cilju pripreme navedenih nezakonitih radnji SDP-ov savjetnik u kabinetu premijera Kantona Almin Hopovac je više puta boravio u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta, gdje su mu u ovome pomagale pravnice Adela Toromanović i Albijana Trnavci. Interesantno je da je ministar Damir Omerdić u početku bio protiv ovoga, ali je nakon višednevnih pritisaka popustio i na kraju potpisao prijedloge rješenja za smjenu stalnog i imenovanje tzv. „privremenog upravnog odbora“ Muzeja. Da bi se mnaskirala ova nezakonita radnja, iza koje se krila politička trgovina, sve je izvedeno bez uključivanja Edina Mašića, koji je u navedenom ministarstvu zadužen za segment kulture, jer se znalo da je on protiv navedenih smjena i imenovanja. Osim ovoga, da bi se maskirale navedene nezakonite radnje prema Muzeju, u početku je bilo zamišljeno da se smjene stalni i imenuju tzv. „privremeni upravni odbori“ Muzeju, Zavodu za zaštitu kulturnog naslijedja i Arhivu, ali je na kraju ipak izostavljen Arhiv.

U medjuvremenu je Emir Kurić sazvao Upravni odbor 11. maja, na kome je, izmedju ostaloga, usvojena Odluka o raspisivanju konkursa za izbor i imenovanje direktora Muzeja i Odluka o izboru dva člana Komisije za izbor direktora Muzeja. Sutra dan 12. maja, Vlada Kantona je donijela rješenje o razriješenja dužnosti članova stalnog Upravnog odbora, pa je više nego očito da do razrješenja nije došlo zbog slučajeva utvrdjenih zakonom i pravilima, nego zbog političke trgovine u SDP-u oko prelasaka poslanika Šahinovića iz Laburističke stranke u SDP. Potvrda ovoga je i rješenje Vlade Kantona na istoj sjednici o imenovanju tzv. „privremenog upravnog odbora“ Muzeja, u kojem su imenovani Ibrahim Kajtezović i Ibrahim Kasumović, bivši članovi Laburističke stranke, koji su sa Šahinovićem prešli u SDP Velike Kladuše.

Drugo Pored toga što je ovo bio jasan znak pokušaja da se uspostavi politička, pa i stranačka kontrola nad Muzejom Unsko-sanskog kantona, neizbježno se postavlja i pitanje zakonitosti ovakve prakse. To iziskuje posebnu pažnju budući da ni jedan propis bilo kojeg nivoa vlasti koji regulira pitanja izbora i imenovanja članova upravnih odbora javnih ustanova ne poznaje institut „privremenog upravnog odbora“, niti „privremenog člana upravnog odbora“ Muzeja. Navedeni „privremeni upravni odbor“ Muzeja se samo konstiuisao 19. maja 2020. godine, suprotno članu 5, Poslovnika o radu Upravnog odbora JU Muzeja USK-a, koji propisuje da prvu konstituirajuću sjednicu saziva direktor Muzeja. Osim ovoga tzv. „privremeni upravni odbor“ Muzeja se samokonstituisao u krnjem sastavu, jer je Dupanović Dino pismeno obavjestio Vladu USK-a da ne prihvata imenovanje u tzv. „privremeni upravni odbor“ Muzeja. Isti dana, navedeni tzv. „privremeni upravni odbor“ Muzeja, u krnjem sastavu i suprotno članu 25. Pravila Muzeja je održao i drugu sjednicu, na kojoj su usvojene Odluke o izmjenama i dopunama Pravila i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, i to u toku izbornog procesa direktora Muzeja.

Konačno, treći, ali ne i najmanje važan razlog za zabrinutost jeste činjenica da se bivši Laburisti, stranke ratnog zločinca Fikreta Abdića, presvučeni u dresove SDP-a žele domoći baš Muzeja Unsko-sanskog kantona u kome se nalazi Zbirka ratnog 5. korpusa, te da na sve ovo nema nikakve reakcije stručne javnosti niti akademske zajednice. Zbog čega je taj dio javnosti nijem, ili nedovoljno glasan, teško je odgonetnuti. No, bez obzira na razloge, ne postoji opravdanje da se ne stane u odbranu društvenih interesa i ne osudi politička trgovina, kršenje zakona i stvaranje pravne nesigurnosti.

Cenzura.ba

cenzura.ba
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com