Utorak, 22.10.2019

Šukrija Meholjić danas ukopava svoga brata Husejna: Bio je insan bez greške

Glavni urbanista iz Srebrenice, koji već godinama živi u Norveškoj, Šukrija Meholjić danas će u Potočarima ukopati svog brata hadži Husejna koji je imao 66 godina kada su ga ubili zajedno s ostalim muslimanima u Srebrenici. Brata će ukopati bez lobanje i mnogih drugih dijelova skeleta.
“Bio je duša od čovjeka, insan bez greške. Niko u historiji počinjenih stravičnih zločina i genocida nije toliko skrivao tragove svojih nedjela kao što su to činili Srbi prebacujući posmrtne ostatke žrtava od primarnih preko sekundarnih do tercijarnih masovnih grobnica, pokušavajući već pune 24 godine negirati jedan od najdokumentovanijih svjetskih genocida u historiji. Živim u nadi da će savjest onih koji znaju gdje su kosti ubijenih Bošnjaka ipak jednog dana proraditi i da će otkriti skrivene lokacije”, rekao je Meholjić za Klix.ba.

Svake godine Šukrija počast žrtvama oda i ilustracijom koja prikazuje neke od strahota stravičnog zločina počinjenog u Srebrenici. Ove godine svoju ilustraciju posvetio je bebi Fatimi koja je rođena i ubijena u noći sa 12. na 13. juli 1995. godine.

“Ubistvo te bebe je za mene pokazatelj ljudski neshvatljive svireposti, okrutnosti i dimenzije planera i egzekutora najvećeg zločina u srcu Evrope nakon holokausta. Oduzeti život tek rođenoj bebi i ne dozvoliti majci da je bar vidi, bebi koja dobija ime tek nakon pronalaska sićušnih koščica sedam godina poslije, to je vrhunac genocidnih aktivnosti i mržnje prema drugom i drugačijem. Morao sam crtežom svjedočiti o tom nezapamćenom činu likvidacije ljudskog života”, kazao je.

Iako živi u Norveškoj, ne prođe dan da ne pomisli na svoj rodni grad, brata i rodbinu te prijatelje kojih više nema jer su mučki ubijeni. Ističe kako je veoma tužno i bolno da, kada dođe u Srebrenicu, mora ići u Memorijalni centar u Potočarima da pomiluje njihove nišane umjesto stiska ruku i prijateljskih zagrljaja.

“Velika je razlika između života i suživota. Za život treba uvezati mnoge izazove, a za suživot samo jedan – ljudskost. Srebrenici se mora pokloniti puno više pažnje nego se to dosada činilo. Bar taj održivi povratak na svoje ognjište, protjerane – preživjele žrtve Srebrenice to zaslužuju. Mogao je svijet bar malo oprati svoju nečistu savjest većim ulaganjima u obnovu i razvoj ovog napaćenog grada, a prije svega domaće strukture moraju staviti Srebrenicu kao svoj prioritet. Srebrenica je kroz svoju burnu historiju više puta bila pljačkana i spaljivanja, da bi se ponovo uzdizala još ljepša i ponositija. Tako će, mora, biti i ovog puta”, naglasio je.

I on poput mnogih preživjelih žrtava smatra kako se Srebrenici i genocidnoj agresiji na BiH ne posvećuje dovoljno pažnje naglašavajući kako je paradoksalno da u zemlji u kojoj su počinjeni stravični zločini protiv čovječnosti i genocid nije donesen zakon o Danu sjećanja na žrtve genocida niti zakon o kažnjavanju negiranja genocida, dok su u svijetu mnoge institucije i države donijele te zakone.

“Zašto su izostale oštre reakcije na nedavno formiranu tzv. ‘Međunarodnu komisiju’ za Srebrenicu i Sarajevo? Mi smo narod koji brzo zaboravlja ono što mu se dogodilo pa nam se to ponovi u još strašnijem izdanju. Zaborav je naše prokletstvo i zato mu moramo udarati šamar kako ne bi bio svjetionik potencijalnim zločincima na putu ka novom zločinu”, kazao je Meholjić.

Na pitanje da li se nada da će doći dan kada će Srbija i ostali koji do sada nisu, zločine u Srebrenici nazvati genocidom, kazao je da, ako tone dokumentacije iz Haškog tribunala i mnogobrojnih pravomoćnih presuda za genocid i više od 6.000 do sada identifikovanih i ukopanih žrtava u mezarju u Potočarima nisu dovoljne, onda ne zna šta je još potrebno da bi Srbi izvršili, kako je rekao, temeljni obračun s prošlošću, doživjeli katarzu, priznali krivicu, poklonili se žrtvama i zatražili oprost kako bi tako započeli željeni proces pomirenja.

“Izgleda da ćemo još dugo čekati da se pojavi srpski Willy Brant”, poručio je.

Iako više ne živi u Srebrenici, već 25 godina se bori za principe pravednosti i istine širom svijeta putem mnogobrojnih članaka, karikatura, izložbi, javnih nastupa itd., dajući na ovaj način doprinos kulturi pamćenja genocidne agresije na njegovu domovinu s fokusom na zločin genocida u Srebrenici. Izdao je i dvije knjige na bosanskom i engleskom jeziku u kojim je predstavio svoje karikature, a sljedeće godine objavit će i treću knjigu.

Izvor: Klix.ba

cenzura.ba
Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com