Ponedjeljak, 23.11.2020

Život ispod aurore borealis: Raj na Zemlji u kojem mrak dotiče psihu

Život ispod aurore borealis: Raj na Zemlji u kojem mrak dotiče psihu




Domina Kljaković-Gašpić, univ. bacc. psych., doc. dr. sc. Domagoj Švegar i Sandra Zgodić, univ. bacc. psych., autori teksta
Polarna svjetlost (aurora borealis) je fenomen koji se na nebu javlja svake ili gotovo svake noći. Najbolje je vidljiva iz najsjevernijih zemalja svijeta poput Švedske, Norveške, Islanda, Finske, Kanade, Rusije i SAD-a (Aljaske). Ponekad traje svega nekoliko minuta, ponekad cijelu noć, a najizraženija je tijekom zimskih mjeseci, kada sjeverom Zemlje vlada polarna noć.


Fenomen polarne svjetlosti toliko je fascinantan da ga se svrstava među 7 prirodnih svjetskih čuda. Očarava toliko da se mnogi, čim vide fotografije aurore borealis, požele trajno preseliti na neko od mjesta poput ovih. Ako se to odnosi i na vas, vjerovali ili ne, mnogi stanovnici sjevernih krajeva vjerojatno bi se rado zamijenili s vama za mjesto stanovanja…


Život ispod aurore borealis
Osim što sjeverna klima sa sobom „nosi“ debelu odjeću, kratke dane i relativno smanjene količine svjetlosti, često se javlja i zimski „blues“. Iako neke osobe za vrijeme prelaska ljetnog u hladan, jesenski period osjete dnevnu pospanost i umor, za druge zima u sjevernim klimama sa sobom nosi psihološke teškoće, poput sezonskog afektivnog poremećaja


Sezonski afektivni poremećaj (eng. Seasonal affective disorder, SAD) ili tzv. „zimska depresija“ je vrsta poremećaja raspoloženja koja se javlja tijekom određenog godišnjeg doba (najčešće zime ili jeseni), svake godine. Neki ljudi postaju tužniji, do trenutka kad ponekad dožive stvarni očaj. Drugi postaju tjeskobniji, a treći postaju razdražljiviji. Razdražljivost ponekad može biti toliko ekstremna da mogu izbiti osjećaji nasilja. To je možda jedan mali dio razloga zašto se čini da se učestalost zlostavljanja djece povećava tijekom mračnih mjeseci.


Tjelesna aktivnost se smanjuje. Osoba se osjeća vrlo sjedilački i često tromo. Čini se da je tjelesna aktivnost, ponekad gotovo bilo koje vrste, previše. S druge strane, apetit, a posebno žudnja za ugljikohidratima (šećerima, škrobom ili alkoholom) zapravo se povećava. Može se razviti hipersomnija: većina ljudi sa sezonskim afektivnim poremećajem na kraju spava jako dugo (ili bi željela da može, ako život to dopušta). Na mnogo načina, osim zbog ponekad ozbiljnih emocionalnih simptoma, to je kao da osoba hibernira tijekom hladnih, mračnih mjeseci.


Za sve je kriv melatonin!
Razlog javljanja ovog, možemo reći neuobičajenog poremećaja, navodno je smanjena količina svjetlosti koja utječe na naš cirkadijurni ritam i na proizvodnju hormona melatonina. Najvažnija povezanost melatonina i sezonske depresije leži u odnosu između razine melatonina u krvi, tjelesne temperature i ciklusa spavanja i budnosti u odnosu na broj dnevnih sati. Melatonin se suzbija dnevnim svjetlom, tako da u proljeće i ljeto, kada su fotoperiodi (trajanje svjetlosnog dijela 24-satnog razdoblja) dugi, u 24-satnom razdoblju ima manje vremena da se melatonin izluči u krvi, a time i manje vremena da on sudjeluje u snižavanju tjelesne temperature.

Aurora Borealis, Northern Lights, Sky, Night, Landscape
S druge strane, kako se približavamo zimskom solsticiju, period tijekom kojega dnevna svjetlost suzbija melatonin postaje sve kraći, a produžava se razdoblje u kojem melatonin može smanjiti tjelesnu temperaturu i eventualno sudjelovati u pokretanju sna i pospanosti. Zauzvrat, ovo može ponuditi objašnjenje zašto kod nekih ljudi – ali ne i kod drugih – njihova raspoloženja opadaju kako pada broj sunčanih sati dnevno, a njihova se raspoloženja ponovno vraćaju kako se krećemo prema proljeću, daleko od najkraćeg dana godina.

 

cenzura.ba
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com