JP Nacionalni park Una – rast posjeta od 25 posto u prvih 6 mjeseci 2021.



U JP Nacionalnom parku „Una“ d.o.o. Bihać u prvih šest mjeseci ove godine bilježe rast posjeta od 25 posto i planiraju upis Martinbrodskih slapova u UNESCO registar Svjetske prirodne baštine, kao i izgradnju žičare između starog grada Ostrovice i Kulen Vakufa.

Za razliku od rekordnih 120.000 posjetilaca u 2019. godini, JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać prošlu godinu završio je sa 51 hiljadu evidentiranih posjeta, što je zaista veliki uspjeh s obzirom na pad broja turističkih posjeta u BiH uzrokovanog pandemijom COVID-19.

Prema riječima Amarilda Mulića, direktora JP Nacionalni park Una ( JPNP „Una“) d.o.o. Bihać broj posjeta u prošloj godini smanjen je za cca. 60% u odnosu na 2019.

Povećanje prihoda do 30 posto u 2021.

„Međutim, bez obzira na sve poteškoće u poslovanju, JP NP „Una“ je poslovnu 2020. završio sa pozitivnim rezultatima u svim segmentima rada. Zadržan je nivo poslovnih aktivnosti, preduzeće je očuvano zahvaljujući prvenstveno Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, koji su i osnivači NP „ Una“, a izmirili smo i redovno izmirujemo sve obaveze po svim osnovama. U prvih šest mjeseci 2021. bilježimo rast posjeta od 25% , a do kraja godine očekujemo povećanje posjeta i prihoda do 30% u odnosu na prethodnu godinu“, rekao je Mulić.

Menadžment JP NP „ Una“ ima u planu realizaciju brojnih atraktivnih projekata, a njihova realizacija ponajviše ovisi od uključivanja svih nivoa vlasti i sinergijskog djelovanja zajedno sa upraviteljem JP Nacionalni park „Una“.

„Između ostalog, omogućit ćemo pristup srednjovjekovnim starim gradovima, jer se radi o bitnom kulturnohistorijskom naslijeđu. Planiramo povezivanje srednjovjekovnog starog grada Ostrovice sa naseljenim mjestom Kulen Vakuf žičarom, kao novom atrakcijom u srcu Nacionalnog parka „Una“, kao i obogaćivanjem sadržaja sa novim rutama, odnosno stazama za pješačenje, planinarenje i biciklizam. Idejni projekat žičare biće gotovo do polovine oktobra, kada ćemo odlučiti da li ćemo ići u realizaciju projekta ili ne”, rekao je Mulić.

Ništa manje nije značajan i projekat „Izrada Programa Nominacijskog fajla za upis Martinbrodskih slapova u području NP „UNA“ u UNESCO registar Svjetske prirodne baštine, započet 2020. godine.

„U svrhu realizacije ovog projekta formiran je petočlani ekspertni tim, koji je do kraja januara 2021. godine trebao izraditi program, koji će biti proslijeđen nadležnim tijelima „UNESCO-a“ u dalju proceduru. Ovaj projekat je finansiran od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma u iznosu od 40.000 KM“, istakao je Mulić.



Izgradnja vodovoda Orašac-Štrbački buk

JP Nacionalni park „Una“ u ovoj godini realizovao je brojne kapitalne projekte, koji se većim dijelom sufinansiraju iz međunarodnih, te domaćih fondova.

„Nakon završetka izgradnje vodovoda Orašac-Ćelije-Štrbački buk u dužini od 8 km, koji je koštao 400.000 KM, započela je i rekonstrukcija nekategorisanog javnog puta Orašac-Ćelije, koji spaja naseljeno mjesto Orašac sa Štrbačkim bukom, najposjećenijim lokalitetom u NP Una. Ovaj projekat je provodio JP Nacionalni park „Una“ d.o.o., a rekonstruisan je postojeći put sa regulacijom oborinskih voda i asfaltirana dionica u dužini od 5,2 km. Finansije je osigurala Vlada FBiH u visini od milion KM. Projekat je završen u maju 2021. godine i put je stavljen u funkciju za ovogodišnju ljetnu turističku sezonu. Ovo su ujedno i dvije najveće infrastrukturne investicije od uspostave JP NP Una“, naglasio je Mulić.

Projekat Sava TIES

Kako dalje navodi Mulić, u junu ove godine završen je i projekat od regionalnog značaja “Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama“ – Sava TIES, koji je implementiran u trajanju od 2,5 godine, a NP Una je bio jedan od partnera u projektu iz BiH.

„Započeli smo i nacionalni projekat „Divljina i život zvijeri NP Una-Faza Vuk 2“, kojeg sufinansira Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH. Radi se o projektu koji se bavi istraživanjem i monitoringom velikih zvijeri sa akcentom na populaciji vuka u NP Una i njegovim kontakt zonama (ukupna vrijednost projekta je 51.000 KM). Projekat traje jednu godinu“, objašnjava Mulić.

Spominjući ostale uspješno realizovane projekte, Mulić je posebno istakao dvogodišnji EU projektat EcoSUSTAIN – „Ekološki održivo upravljanje zaštićenim mediteranskim područjima na temelju unapređene naučne, tehnološke i upravljačke baze znanja“ Interreg Mediterranean, okončan u aprilu 2021. godine.

„Ukupna vrijednost projekta je 1.604.137,00 eura, u čijoj realizaciji je učestvovao i NP „Una“ sa 118.161,00 eura, kao i još osam partnera iz regiona. Partner lider projekta je Njemačka Nevladina organizacija „EURONATUR“. Glavni cilj ovog projekta bio je kontinuirano praćenje stanja površinskih voda u vidu uspostavljanja i održavanja lokalnih i državnih mreža za monitoring kvaliteta voda, u cilju donošenja odluka zasnovanih na adekvatnim informacijama i pravovremenom reagovanju“, kaže Mulić.



Nelegalna gradnja glavni problem

Primarni cilj i permanentna zadaća JP NP „Una“, prvog nacionalnog parka u Federaciji BiH uspostavljenog 2008. je zaštita i očuvanje svih prirodnih, kulturno-historijskih i drugih vrijednosti koje se nalaze na njegovom području, što je regulisano Zakonom o NP „Una“, kao i Master planom razvoja turizma u NP „Una“.

„Međutim, nelegalni objeki, podzidane obale, ograđivanje prostora i druge nelegalne aktivnosti svakodnevno se registruju uz rijeku Unu, pa čak i u zonama stroge zaštite, gdje nikakav uticaj čovjeka nije dozvoljen, a naročito gradnja. Iako nadzornici NP Una bilježe ove aktivnosti i dostavljaju podatke inspekciji Grada Bihaća, koja je nadležna za sprećavanje i sankcionisanje nelegalne gradnje, ništa se ne mijenja i investitori, bahato i bez bojazni da će objekti biti srušeni, nastavljaju sa uništavanjem prirode NP „Una“ i rijeke Une općenito“, upozorio je Mulić.


Cenzura.ba/Poslovne novine/Piše: Irena Vasić-Dobrić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *