Slaven Trebovac:”Andrićevski rečeno, riječima u Zdenkinim strofama je tijesno, a mislima prostrano”

U svijetu književnosti, ali i u umjetnosti uopšte ljudski kvalitet nije nužan preduslov i za dostignuća. Međutim, postoje autori čija je čistota duše utkana kako u poeziju tako i u prozu. Takav slučaj je i sa našom dragom i poštovanom pjesnikinjom i proznom spisateljicom Zdenkom Mlinar.

Njene više misaone pjesme odišu akcentovanim humanizmom, iskrenom brigom o sudbini čovječanstva i planete.
Jak pjesnički senzibilitet da osjeti i doživi nevolju drugih izranja stil izrazite slikovitosti i jasnoće. U njenoj širokoj i tananoj emociji ogleda se i tuga i bol, ali i vjerovanje u nadilaženje i spas ljudskog u ljudima. Nadasve empatično i puna razumijevanja ona podcrtava potrebu današnjeg čovjeka za otvorenom međuljudskom komunikacijom duša.

U djelima gdje na kajkavskom narječju opisuje idilično djetinjstvo i zdrav ambijent sela, duša boji pejzaže i portrete sudionika neskrivenog mladalačkog zanosa. Pritom, jasnim metaforama naglašava ljepotu rodnog kraja, pojačavajući neraskidivu vezu s njim. U isti mah ona je bitno određena pripadnošću sredini, ali i kosmopolitski upućena na duh zajedništva i solidarnosti u svjetskim okvirima.

Karakter ličnosti utemeljen na čvrstim etičkim principima vaspitanja oživljava nostalgiju prema zavičaju i dobru volju koja važi univerzalno. Njeno stvaralaštvo, stoga, obogaćuje upravo praktična moralna poezija- razrešavanje dilema i akcentovanje miroljubivog suživota u svijetu. Izražen pacifizam molitvom kao vapajem tvorcu, pršti saživljavanjem sa svakim bićem na zemlji, ne samo sa ljudskim. A koliko god različita, sva ljudska bića vežu bliskosti koje autorka nalazi u naizgled apstraktnim, a u stvari sveživotnim simbolima neba, djeteta, ljubavi, zagrljaja,…

Andrićevski rečeno, riječima u Zdenkinim strofama je tijesno, a mislima prostrano.Karakteristika pjesničkog stila da sa manje riječi kaže više ima svoj blistav primjer u haiku formi. Kristalno jasno, a opet u širini značenja poruke. Na malom prostoru haiku strukture ovo je rijetka autorka koja uspijeva povezati zavidan stepen zagonetnosti i efektnu poentu. To je nešto čime zadivljuje i, bar mene, često ostavlja bez daha. Konačno, Zdenka Mlinar spada u svjetski poznate autore u pisanju haiku poezije.

Široka lepeza Zdenkine književne kreativnosti ogleda se posebno u ljubavnoj poeziji. Nježnost lirskog subjekta, zvučnost duboke osjećajnosti i jaka struktura priče unutar pjesme postižu svrhu. U dijapazonu od dirljivog, vješto osmišljenog akronima do zanimljivog i iskrenog erotskog haikua, ova autorka ostavlja utisak pjesničke raznovrsnosti i originalni autorski pečat.

Sveprisutna vedrim duhom, bistrinom duše i bogatim literarnim djelovanjem, književnica Zdenka Mlinar širi ono za šta bi Imanuel Kant rekao da jedino važi bez ograničenja, ukoliko postoji-dobru volju. Na mapi stvaralaštva pomenuta autorka izrasla je u poetsku indviduu osobenog opusa i umjetničkog angažmana.

S. T.

Jedna od pjesama u kojoj je izraženo mnogo šta od pomenutog je Zdenkina pjesma “Molitva za mir”. Pročitajmo je….

MOLITVA ZA MIR
(akrostih)

Molitva je ovo Svijete za Čovjeka, za Dijete,
Obavijena koščatim rukama i presahlim suzama.
Luči je treptaj i nada, možda zadnja, baš sada,
Iznemogla i dozivajuća, žedna i gladna, umiruća…
Tamo, gdje zlo caruje, ta iskra svjetla nek’ putuje,
Vrelu krvi, koje još razuma ima, neka glazbu štima;
Aleluje zvuke na nj’ da slije i gnijezdo ljubavi svije.

Za faunu, floru i nebeski svod, za planetarni sveti hod,
Anarhijama i monarhijama za pouku i milostivu ruku.

Mir trebamo, Svijete, da u sretnosti žive Čovjek i Dijete,
Iznemoglost dobra nad zlim, osnažimo čežnjama tim…
Raju iskonske ljubavi ususret hrlimo – i grlimo se, grlimo!

(autor: Zdenka Mlinar)

BIOGRAFIJA

ZDENKA MLINAR je pjesnikinja, prozaistica, aforistica, književna urednica, slikarica i humanistica te uzorna majka i supruga, čija ljubav i briga za obitelj mogu biti primjer mnogima, a ona pak ponosna na svoje postojanje i trag koji ispisuje na svoje životne stranice. No, to je za Zdenku samo hod stazom životne radosti koju tka nitima čiste ljubavi, s dubokim osjećajem empatije i bez kalkulacija.
Uz svakodnevno tkanje osobne sreće i sreće bližnjega, kod Zdenke je prisutna i nemjerljiva ljubav prema lijepoj riječi, koja je za nju temelj suživota i osnovno sredstvo za gradnju mostova mira, ljubavi i općeg dobra na zemlji.
U prilog tome idu i činjenice da je Zdenka do sada objavila šest knjiga poezije, dok su joj tri knjige u pripremi. Rado se odaziva na književna i druga kulturna događanja u mjestu u kojem živi, ali i na razne manifestacije u regiji i svijetu.
Zadnja dvojezična knjiga (hrvatski / engleski) ove žanrovski osebujne književnice, niska je bisernih kapi haiku poezije, čiji naziv OCEAN ponajviše govori o snazi i ljepoti te japanske pisane forme koja je na ove naše prostore ušla na mala, a iz njega u svijet odlazi na velika vrata. Potvrđuje to i Zdenkino haiku djelovanje jer je upisana i u Svjetski haiku registar / World Haiku Register, a krajem 2019. i 2020. godine izabrana i u TOP 100 haikuista Europe (Haiku Euro Top by Krzysztof Kokot, Poljska).
Djela Zdenke Mlinar objavljena su u tridesetak antologija te u više od stotinu pedeset zajedničkih zbornika, časopisa i web-portala, a samim tim prevedena su i na više svjetskih jezika. Uz prijevod svoje haiku knjige “OCEAN” na engleski jezik (Nela Tomić) te knjige klasične poezije “Na otoku MIRAKUL” (Kate Protić), ponosna je i na radove prevedene na japanski jezik od strane uvaženog i svjetski priznatog književnika i haiđana Hidenori Hiruta – Svjetska haiku serija 2019. (202) / World Haiku Series 2019 (202) te, u novije vrijeme, skoro svakodnevne objave i prijevode u Haiku Column grupi / Haiku Column University, od strane uvaženih administratora i kolega: Nagata Mitunori, Mine Mukose 向瀬美音, Chiaki Nakano 中野千秋, Nadine Léon, Marie Soucramanien, Francoise Maurice i drugih. No, tu su i česte objave u japanskoj haikuističkoj mreži Asahi / Asahi Haikuist Network, cijenjenog urednika Davida McMurraya, zatim na Blogu američke haiku zaklade – The Haiku Foundation Blog – Haiku Dialogue, kao i u časopisu „IRIS“, dvojezični časopis za haiku / Haiku Magazine, Udruga „Tri rijeke“ iz Ivanić Grada, Hrvatska te u haiku časopisu “Nekazano” iz Bara, Crna Gora.
Zdenka Mlinar je ambasadorica mira, imenovana od strane Udruženja romskih književnika (Beograd, predsjednik Zlatomir Jovanović) te Svjetskog književnog foruma za mir i ljudska prava / World Literary Forum for Peace and Human Rights (WLFPH) (president Santosh Kumar – Butan). Članica je Svjetske književne akademije / World Literary Academy (Rumunjska, predsjednik Trandafir Simpetru) te Globalnog književnog društva / Global Literary Sociery (India, predsjednik Bhagirath Choudhary), Kulturnog centra Mesopotamia (Beograd, direktor Sabah Al-Zubeidi), Međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika “Nekazano” (Bar, predsjednik Labud Lončar), KULTure sNOVA (Zagreb, predsjednik Zdravko Odorčić), Hrvatskog sabora kulture, Zagreb te mnogih drugih književnih i humanitarnih udruga i društava. Suosnivačica je, a zadnjih sedam godina i tajnica Udruge umjetnika “Spark” Velika Gorica te niz godina suorganizatorica i voditeljica Matičinih četvrtaka, Matice hrvatske, Ogranak u Velikoj Gorici. Članica je i ULIKUM-a, Udruga likovnih umjetnika u Velikoj Gorici, s kojom sudjeluje na likovnim kolonijama i izložbama, ostavljajući svoje radove društvima i zajednicama u potrebi, a u organizaciji te Udruge, 2018. održala je i samostalnu likovnu izložbu.
Zdenka godinama piše priloge za ljetopise Grada Velike Gorice, a kroz svoje književno stvaralaštvo radi na očuvanju i dizanju iz pepela stari turopoljski govor (kajkavski dijalekt), kojem je posvetila i svoju petu knjigu “Turopolu z mojega srca”. Uvrštena je u Leksikon suvremenih velikogoričkih pisaca 2006. te u Turopoljski leksikon 2021. godine. Mnoge pjesme su joj na YouTube, a petnaestak ih je i uglazbljeno (kantautori: Zvonko Knežević, Neven Dužević, Nela Marković, Džani Hott i Siniša Belošević).
Želeći još više dati sebe društvu u kojem živi, ova hrvatska i svjetska književnica i humanistica 2019. godine, s nekolicinom entuzijasta, u Zagrebu osniva i Književni klub “Ilija Kozić Ladin”, a potom i Fb. grupu istog imena. Entuzijazam je tim veći jer su suosnivači kao i Zdenka Mlinar uglavnom iz Ilijina užeg i šireg rodnog kraja, Stratinska kod Banja Luke. Tako će ponosno isticati kako je prioritetni i najvažniji cilj Književnog kluba, ovog velikog, ali ipak marginaliziranog, bosanskog pjesnika staviti na pijedestal kakav zaslužuju njegov lik i djelo.
Zdenka Mlinar je dobitnica mnogih književnih nagrada, zahvalnica, priznanja, diploma, povelja i certifikata, kako europskih tako i onihonih s drugih kontinenata, koje brižno posprema u svoj arhiv. Ponosna je na zlatne medalje i diplome Europskog prvenstva u poeziji, Svjetske književne akademije / Word Literature Academy, Sinai 2019. i Podgorica 2020., uručene od predsjednika Trandafira Simpetru i dopredsjednice Nermine Adžović Mustagrudić te na pehar i zlatnu medalju Udruženja romskih književnika iz Beograda, uručenih od predsjednika Zlatomira Jovanovića 2019., kao i na Zlatnu povelju Kulturnog centra Mesopotamija, Beograd / Mesopotamia Cultural Center Belgrade, uručenu od direktora Sabaha Al-Zubeidia 2019. godine. Veoma joj je draga i talijanska nagrada / Premio internazionale “Città del Galateo – Antonio de Ferrariis”, 2020. (III. mjesto za prozu), uručena od predsjednice Udruge “VerbumlandiArt”, Regine Resta i cijenjene svjetske književnice Mirjane Dobrilla. Ove, 2021. godine, Zdenka se okitila i Specijalnom nagradom iz oblasti suvremenog književnog stvaralaštva, uručenom od predsjednika Udruženja romskih književnika Beograd, Zlatomira Jovanovića.
Biserju ove niske, svakako pripada i Zahvalnica za uloženi trud autorstva u tekstu i snimanju spota za pjesmu “Sanski Moste, mir do neba / Peace to the sky” upućenu rodnoj Bosni i Hercegovini, Europi i Svijetu, u izvedbi sarajevskog kantautora Džania Hotta i velikog hrvatskog sevdalije Pavla Anića, uručenu od Sanjanke i vječne Zagrepčanke Jasmine Crnkić, poduzetnice, humanistice i idejne začetnice tog projekta.
Moglo bi se još nabrajati Zdenkine manje ili veće nagrade, pristigle odasvud, ali, koliko god se smatrala građankom Svijeta, Zdenka će reći kako su joj ipak najdraže one “zarađene kod kuće”, makar bile i samo objava u zborniku.
Uzimajući u obzir sve napisano, ne čudi ni ova moja želja da javnosti predstavim ovu plodnu književnicu, humanisticu i dragu mi prijateljicu, Zdenku Mlinar, ružu izniklu i procvjetalu u NAŠOJ sanskoj i prijedorskoj dolini, s kojom njegujem prijateljstvo čistim srcem, lijepom riječju i čovječnošću u punini te riječi, jako važnoj i njoj i meni.
Ovo predstavljanje svakako želim završiti meni omiljenom pjesmom Zdenke Mlinar, objavljenoj u Antologiji talijanske nakladničke kuće Kimeriki III. izdanje / Casa Editrice Kimerik III. edizione, 2020. te dobitnice i Zlatne povelje na Prvom međunarodnm pjesničkom susretu „Poezija bez granica“, 2019. – Kulturni centar Mesopotamija, Beograd. Pjesmu, koja je ogledalo Zdenkinog duha i osobnosti, ali i MOLITVA za mir (gore navedena pjesma) u općem nemiru, koji je pandemijski zahvatio cijelu planetu, jedinu nam Domovinu.

 

Cenzura.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *