27. GODIŠNJICA UNSKO-SANSKOG KANTONA

U životu Krajine, u njenom razvoju postoje događaji čiji veliki značaj prkosi prolaznosti vremena. Jedan od takvih događaja je i formiranje Unsko-sanskog kantona 27. maja 1995. godine. Zato je Dan Unsko-sanskog kantona uvijek dobar povod za podsjećanja na njegovo formiranje i zaživljavanje, koja su realizirana u okviru odbrambeno-oslobodilačkog rata u potpunom okruženju Okruga Bihać.

Okrug Bihać značajno je doprinio normalizaciji životnih prilika u uslovima rata. I upravo to organizovanje civilne vlasti dobijalo je konture preko općina i okružnih organa, koje su povezane sa snagama odbrane, činilo je jedinstvo stalnog jačanja odbrane na području Okruga i doprinosilo uspješnom funkcionisanju političkog i ekonomskog sistema.

Vašingtonski sporazum potpisan je 29. 2. 1994. godine, a nakon potpisanog Sporazuma Ustavotvorna Skupština Federacije Bosne i Hercegovine je 30. 3. 1994. godine usvojila Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu istog dana. U skladu sa odlukama Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine, ovlašteni predstavnici, na sastanku održanom u Beču od 7. do 11. maja 1994. godine u Ambasadi SAD, zaključili su Sporazum i utvrdili načela konstituiranja kantona

Prema tim načelima, definisano je da su kantoni federalne jedinice i oblik decentralizacije države, zajednički životni prostor konstitutivnih naroda i građana koji tu žive, te da se teritorijalno organiziraju na etničkom, ekonomsko-funkcionalnom, prirodno-geografskom i komunikacijskom načelu. Ovakvim ustrojstvom Federacije Bosne i Hercegovine stvorene su sve pretpostavke za implementaciju Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i formiranje kantona.

Konstituisanje Unsko-sanskog kantona je predstavljalo značajan doprinoos za faktičku uspostavu Federacije BiH, jer, samo egzistiranje Ustavotvorne Skupštine, Vlade R/F BiH, predsjednika i potpredsjednika F BiH, te Tuzlansko-podrinjskog kantona koji je formiran 18. avgusta 1994. godine, nije bilo dovoljno za zaživljavanje Federacije BiH. A zaživjeti je morala. Jer, najveća vrijednost koju je Ustav F BiH 30. marta 1994. godine donio – bio je prestanak oružanog sukoba između Armije R BiH i HVO. Da bi se taj prestanak, odnosno mir održao, neophodno je bilo da F BiH i kantoni zažive i na terenu. Njihovo zaživljavanje na terenu u to vrijeme značilo je adut za očuvanje BiH kao države.

U uslovima svakovrsne blokade, ratne iscrpljenosti naroda koji je jedva preživljavao – Federacija je na području Okruga Bihać dočekana raširenih ruku – kao spas i veliko olakšanje. Srećna je okolnost što je do tada već funkcionisao politički sistem kroz Okrug Bihać i što nije bilo sukoba između Armije R BiH i HVO na ovim prostorima. Bihaćki okrug su 5. aprila 1994. godine posjetili članovi Predsjedništva R BiH Ejup Ganić i Ivo Komšić, te ministar spoljnih poslova dr Irfan Ljbijankić, koji je i donio jedan primjerak Ustava Federacije BiH.

U sastav Unsko-sanskog kantona, prema mirovnom planu Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu, trebale su ući cjelokupne teritorije općina Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa i Bihać, te dijelovi općina Bosanski Petrovac, Bosanski Novi, Prijedor, Sanski Most i Ključ. Ukupna površina Unsko-sanskog kantona trebala je iznositi 4.841 km ili 8,2 % ukupne površine Bosne i Hercegovine.

U cilju stvaranja pretpostavki za implementaciju Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno zaživljavanje kantona, Predsjednik Okruga Bihać je sagledao potraživanja i obaveze Okruga Bihać kao društveno-političke zajednice, te je predlžilo odgovarajuće mjere s ciljem prelaska na Kanton.

S tim u vezi zatraženo je od Izvršnog odbora Okruga da u saradnji sa tadašnjim ministrom koordinatorom za Okrug Bihać i banjalučku regiju mr Mirsadom Veladžićem predloži Skupštini program aktivnosati na provođenju Ustava Federacije BiH i formiranja prijelaznih kantonalnih i općinskih vlasti.

Nakon ovoga svim općinama je upućen zahtjev da odmah sazovu skupštine općina, izaberu prelazne općinske organe i delegiraju po pet poslanika u prelazno zakonodavno tijelo. Uz zahtjev su upućena i objašnjena dobijena od Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.
Međutim, činjenica da se implemntacija Vašingtonskog sporazuma u Okrugu Bihać, odvijala u drugoj polovini 1994, i prvoj polovini 1995. godine, kada je 5. korpus izvodio najvažnija odbrambena-ofanzivna borbena dejstva, uslovila je da je transformacija Okruga Bihać u Unsko-sanski kanton bila mukotrpnija i dugotrajnija, nego što se očekivalo.

Iako su ratni uslovi diktirali realizaciju određenih zakonskih propisa, ipak su općine odmah postupile u skladu sa upućenim zahtjevom. U međuvremenu su zadužena radna tijela Skupštine i Izvršnog odbora da u što kraćem roku izrade kantonalne propise: Nacrt Ustav Unsko-sanskog kantona, Zakon o vladi i Zakon o ministarstvima.

Shvatajući složenost situacije, radna tijela Skupštine i Okruga Bihać pristupila su izradi nacrta Ustava i navedenih zakona i krajem 1994. godine dostavili članovima Izvršnog odbora Okruga radne verzije Ustava Unsko-sanskog kantona, Zakona o Vladi Unsko-sanskog kantona i Zakona o ministarstvima.

Izvršni odbor Okruga Bihać je početkom 1995. godine razmatrao radne verzije Ustava i zakona i uputio ih na javnu raspravu. Jedna od javnih rasprava o Ustavu Unsko-sanskog kantona je upriličena 18. januara 1995. godine u organizaciji Kluba intelektualaca Bihaća.
Nakon razmatranja i sumiranja rezultata javne rasprave, Izvršni odbor Okruga je donio i Odluku o načinu rada Skupštine Unsko-sanskog kantona. Do donošenja Poslovnika o radu, a po odluci, do izbora predsjedavajućeg Skupštinom Unsko-sanskog kantona, će perdsjedavati najstariji poslanik.

Konstitutivna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona u prijelaznom periodu održana je 27. maja 1995. godine u sali tadašnjeg Doma Armije u Bihaću. Skupštini je prisustvovao i ministar vanjskih poslova R BiH dr Irfan Ljubijankić. U svom obraćanju on je prenio pozdrave i selame Predsjednika Izetbegovića, čestittke na postignutim rezultatima i uvjerenja Predsjednika Izetbegovića da je Okrug Bihać ključni dio Bosne. U daljem toku obraćanja dr Irfan Ljubijankić je istakao kako su njegovi utisci da su svi segmenti državnog aparata, vojske i društva u tendenciji poboljšanja svoje funkcije i poručio da se istraje na putu poboljšanja ukupne situacije na Okrugu Bihać.

Skupština, kojoj je prisustvovalo 45 poslanika i koju je vidio najstariji poslanik Nazif Cerić je nakon usvajanja poslovnika i izbora Verfikacione komisije, donijela Odluku o verifikaciji mandata izabranim u općinama: Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bužim, Cazin, Ključ, Prijedor i Velika Kladuša. Potom je donesena odluka o proglašenju Ustava Unsko-sanskog kantona i za predsjednika Kantona izabran mr Mirsad Veladžić dotadašnji povjerenik Vlade R BiH za Okrug Bihać, za predsjednika skupštine Kantona Adem Borić, dok je za njegovog zamjenika izabran Tomo Ćurić. Na kraju je utvrđeno da predsjednik Kantona imenuje mandatara kantonalne vlade, čiji će mandat biti potvrđen na prvoj slijedećoj sjednici.

Unsko-sanski kanton je formiran po modelu kako su se organizirali i ostali kantoni u Federeaciji BiH. Ono što karakteriše formiranje našeg Kantona jeste činjenica da je on rođen u možda najtežem periodu odbrambeno-oslobodilačkog rata. U trenutku osnivanja Unsko-sanskog kantona, civilne i vojne vlasti su kontrolisale 40 % današnje teritorije Kantona.

I zaživljavanje Kantona, u narednih pola godine je bilo u znaku intezivnih odbrambenih ali i oslobodilačkih dejstava. Zapravo, nakon formiranja Kanton se izgrađivao u periodu najžešćih neprijateljskih operacija i oslobodilačke operacije „Sana 95“. On je svojim mjerama značajno doprinosio izgradnji i stabiliziranju borbenog morala jedinica 5. korpusa i jačanju njihovog odbrambenog i ofanzivnog borbenog duha.

Pripremili; Maslak Nijazija, muzejski savjetnik i Midžić Davor, dokumentarista

 

Odgovori