USKBIHAĆ
Dr. Bašagić: Nema zdravlja bez duševnog zdravlja
Načelnik Odjela neuropsihijatrije Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać, dr. Edin Bašagić u intevjuu za Dnevnu Dozu govori o organizaciji rada odjela, značaju stručnog, educiranog i iskusnog tima te novinama u uslugama koje pružaju pacijentima.
Djelatnost Odjela neuropsihijatrije Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać obuhvata liječenje neuroloških i psihijatrijskih bolesnika te specijalističko-konsultativnu djelatnost. Rad je organiziran kroz dva Odsjeka: neurologiju i psihijatriju.
Na čelu odjela je dr. Edin Bašagić koji svoje znanje kontinuirano upotpunjuje i dodatnim edukacijama. Tako je dr. Bašagić na KBC “Rebro” Zagreb pohađao edukaciju iz elektoencefalografije i epileptologije, dok je na KBC “Sestre milosrdnice” Zagreb prošao edukaciju o obojenom Dopler i novostima u Dopler sonografiji u ispitivanju ekstrakranijske i intrakranijske moždane cirkulacije i edukaciju o utvrđivanju moždane smrti. Za Dnevnu Dozu dr. Bašagić govori o uslugama koje pružaju pacijentima, edukaciji medicinskog osoblja te motivima koji su ga opredjelili za poziv neuropsihijatra, kao i značaju adekvatnog pristupa psihijatrijskim pacijentima.
DD: Šta je najviše utjecalo da se opredjelite na poziv neuropsihijatra?
BAŠAGIĆ: Baviti se bilo kojom granom medicine je čast i zadovoljstvo. Trebamo biti zahvalni što smo odabrani da pomažemo ljudima. To je za mene istovremeno podstrek, ali i odgovornost. Ne zaboravimo da je sigurno teže onima koji traže pomoć, a mi koji smo u prilici da pomažemo smo na neki način privilegovani. Moram priznati da kao student nisam težio neuropsihijatriji, ali nakon nekog vremena provedenog na Odjelu pod supervizijom prim. dr. Elvira Selimbegovića, naučio sam da nema zdravlja bez duševnog zdravlja. Ljudi ne shvataju šta znači izgubiti duševni mir. To me je na nekin način i usmjerilo da ostanem vjeran psihijatriji i neurologiji, koje i danas smatram jednom cjelinom i koje imaju veliki broj dodirnih tačaka.
DD: Šta je vodilja u vašem radu? Šta biste izdvojili kao bitno u pristupu psihijatrijskom pacijentu?
BAŠAGIĆ: Da bi ste bili dobar ljekar, prvo morate biti dobar čovjek, imati empatiju suosjećanje i onaj minimum ljudskosti. To posebno vrijedi za neuropsihijatre, jer teško je shvatiti bolesnog kada ste zdravi, a posebno duševnog bolesnika bez tjelesnog oštećenja, koji su često i stigmatizirani u društvu. Psihijatri uče ljude lijepom življenju. Zar nam treba bolja vodilja?
Ljekari i medicinsko osoblje su jedan tim, ističe dr. Bašagić
DD: Načelnik ste Odjela za neuropsihijatriju u KB “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać. Kako je organiziran rad Odjela? U čemu se ogleda značaj stručnog tima?
BAŠAGIĆ: Odjel neuropsihijatrije se sastoji od Odsjeka neurologije i Odsjeka psihijatrije. Rad na ova dva odsjeka je jako kompleksan, kako zbog težine samog posla i težine pacijenata. Koliko je težak rad sa najtežim duševnim bolesnicima, jednako je težak, ako ne i teži rad sa neurološkim pacijentima, koji pate od teških cerebrovaskulatnih oboljenja pa sve do neuromišićnih. Ljekari i medicinsko osoblje su jedan tim i to sa ponosom moram istaknuti. Jer pored stručne ljekarske pomoći ništa manje nije bitan angažman naših sestara, kako u medicinskim intervencijama, tako i u samoj njezi bolesnika. Spoj iskustva i mladosti je posebno izražen u medicini i moramo biti zadovoljni činjenicom da taj odnos na našem Odjelu funkcionira odlično. Dobra radna atmosfera je osnov za dobar rezultat, a mi se možemo pohvaliti da je imamo. Iskusnije kolege prenose znanje na mlađe,a mladi donose nova znanja koja iskusniji prihvataju i to je ključ uspjeha.
DD: Da li postoje novine u radu i uslugama koje pružate?
BAŠAGIĆ: Moram istaknuti da je kvalitet rada na Odjelu, uzimajući sve prethodno rečeno, zasigurno u uzlaznoj putanji i cilj nam je da se taj trend nastavi. Trudit ćemo se da da budemo još bolji i kvalitetniji na naše i zadovoljstvo naših pacijenata. U posljednje vrijeme primjetan je i napredak u podršci menadžmenta što je pretpostavka za kvalitetniji rad. Zahvaljujući edukacijama kod cjenjene Arijane Hujzan-Lovrenčić na Odsjeku neurologije našim ležećim pacijentima radimo dopler ekstrakranijske cirkulacije. Također, zahvaljujući edukacijama iz epileptologije i elekroencefalogije na KBC “Rebro” kod cjenjene prof. dr. Sanje Hajnšek naši pacijenti dobijaju adekvatnu stručnu medicinsku uslugu u liječenju cerebrovaskularnih bolesti, ali i iz oblasti epileptologije. Sve to ne bi bilo moguće bez stalne stručne i ljudske pomoći prof. dr. Enre Suljić te edukacija iz elektromineurografije (EMGN) koje su kolege obavile kod prof. dr. Osmana Sinanovića. Planira se edukacija iz radno okupacione terapije za tarapeute, čime će se unaprijediti rad na Odsjeku psihijatrije. Uvijek smo stavljali akcent na edukacije te smo prvi u BIH, prije nego sam ja postao načelnik, dobili specijalistu kliničke psihologije koja će uz educirane okupacione terapeute u narednom periodu podići nivo psihološke usluge.
DD: Kako procjenjujete aktuelno stanje psihološkog zdravlja kod nas? Kakav je uticaj na psihičko zdravlje ljudi imala pandemija COVID-19?
BAŠAGIĆ: Mentalno zdravlje društva je sigurno tokom pandemije narušeno. Promjena života, ekonomska nesigurnost, životna ugroženost, briga za najbliže, svakako su uticali na psihičko zdravlje pojedinca i društva. Tokom pandemije smo imali jako teška psihička stanja kod medicinskih radnika koji su radili sa pacijentima oboljelim od COVID-19, posebno onima koji su radili na odjelima intezivne njege gdje je smrtnost jako visoka. Rezultati studija u pandemiji COVID-19 pokazuje da se povećao broj oboljelih, prvenstveno od anksioznih poremećaja, ali i svih drugih psihopapatoloških kategorija. Javljaju se i novi anksiozni poremećaji, kao što je koronafobija. Možemo očekivati povećaj broj ljudi sa simptomima PTSP-a, koji su posebno ranjiva kategorija kao i depresivnog poremećaja. Kod djece i adolescenata se javljaju smetnje iz kruga socijalne anksioznosti kojima je doprinijela i online nastava, odnosno nemogućnost djece da direktno komuniciraju i da se njihovo znanje evaluira uživo.
