Dubički duh i Ideja Bosne u knjigi Diliste Međedović – istinsko dubičko, bosansko blago.

Dilista Međedović

“Današnja vijest ❤……
Na prijedlog Akademika dr. Emira Ramića jednoglasnom odlukom Upravnog odbora postala sam članica Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Ovako ozbiljna uloga u Institutu, nalaže mi između ostalog i kontinuiranu i nesebičnu borbu za ljudska prava koja se ogledaju u pravu na život, vlasničko pravo, zdravlje, slobodu i ljudsko dostojanstvo. Navedeno je objektivna dimenzija za opstojnost čovjeka, koja je u stvari biser u nizu koji čine moju domovinu.
Zahvaljujem se Institutu i Akademiku Emiru Ramiću.” 2019 godina 

https://www.facebook.com/102303346559997/posts/1302888409834812/

Dubički duh i Ideja Bosne u knjigi Diliste Međedović – istinsko dubičko, bosansko blago.

U okviru IV Međudržavnih susreta književnika 2019. Bihać promovisana je knjiga “Biseri Bosansko-Dubičke sehare” dubičke spisateljice Diliste Međedović, članice Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada.
Iz recenzije “Roman “Biseri Bosansko-Dubičke sehare”, prvo književno djelo poznate dubičanke Diliste Međedović je veliki doprinos afirmaciji dubičke, pa samim tim i bosanske kulture, posebno književnosti. U cijelom svom trajanju Bosanska Dubica je religijski i nacionalno pluralni grad. Takvoj njenoj pluralnosti doprinosile su različite nacije i religije odražene u jednom jeziku i različitim iskustvima s njime. Sjećajući se na dobra, stara vremena i na jedan lijep suživot, Dilista Međedović je postala ambasador, Bosanske Dubice, pa samim tim i Ideje Bosne i Bosanskog duha. Čitajući rukopis romana potvrdio sam svoju konstataciju da su Bosnu i Hercegovinu mnogi pokušali uništiti, posebno u posljednjoj agresiji devedesetih godina prošlog vijeka, ali u tome nisu uspjeli zbog čega se ne smije u miru podleći pritiscima i dozvoliti da se univerzalne vrijednosti za koje su mnogi dali živote uništavaju. U posljednjem ratu protiv Bosne i Hercegovine kulturna javnost svijeta bila je ponovno pred dramom potpunog osporavanja bosanske kulture i njene očite neosporivosti”.