Armin Amidžić
“Dio sam priče koja sebe zove antipolitika jer se ne može poistovjetiti sa onima koji su ovu riječ izjednačili sa najnegativnijim mogućim kontekstima.
I nastavit ću biti tu i podržavati ideju u koju vjerujem dok god je bude činila većina koji su upravo poput njih! Razlog je opet sebičan – to je jedina nada koja je meni preostala da možda jednog dana mogu živjeti u sistemu gdje se vrednuje rad, znanje, entuzijam i stvaranje nove vrijednosti. Dok god postoji nada postoji i volja da se radi i živi.
Mnogo nas je ostvarenih kojima funkcije ne znače ništa, ali nikad nećemo biti patriotski ispunjeni dok ne vidimo društvo koje se u dobru takmiči sa drugima, društvo koje bira ideju i viziju umjesto međusobnog podapinjanja.
Dok god Pomak bude činila većina ovakvih, barem iz moje lične i subjektivne perspektive srcem ću se za istu boriti.
Politički sam idealista, više naivan nego mudar, ali biram takav put i uzimam u obzir da ova bitka nije laka ni za nas, ni za njih dvoje. Kad jednom odustanem od svega , bit ću siguran da sam se borio i bio na pravoj strani – strani prijateljstva, iskrenih namjera i sa nultom stopom taktiziranja i interesa.
Podrška i svim drugima kandidatima, gdje god bili, a pronalaze se u ovim vrijednostima. Gdje god da ste, na kojoj god listi, zajedno moramo pobjediti nerad – RADOM, a neznanje – ZNANJEM.
Pošteno, jače, krajiški! ??”
