Koliko je Bihaćka dolina bogata arheološkim nalazima koji govore o životu ilirskih Japoda govore samo neki vrijedni arheološki lokaliteti i nalazi.

Svetište ilirskom božanstvu Bindo Neptunu na izvoru Privilice, žrtvenici Silvanu i drugim domaćim božanstvima. Treba posebno istaći nekropole Ribić, Jezerine-Pritoka i Golubić, te sojeničko naselje u Ripču. Poseban raritet je nalaz dva reljefa posvećena Mitri, božanstvu sunca raširenog u rimskom carstvu, posebno u rimskoj vojsci. Jedan reljef pronađen je u Golubiću i nalazi se u Zagrebu, a drugi u Pritoci i nalazi se u Zem. muzeju u Sarajevu. Očito je ovaj kult bio jako izražen u antičkom Raetiniumu današnjem Golubiću, kada je gotovo istovremeno imao dva hrama posvećena ovom božanstvu. Na žalost hramovi nisu nađeni, ali ne znači da se njegovi ostaci ne nalaze još uvjek u zemlji.

Na svim urnama (žarama) koje su izložene ispred muzeja Kapetnova Kula nalazi se prikaz hrama, a posebice je lijep prikaz na velikoj urni iz Založja. O kojem je hramu riječ može se pretpostavljati, možda je to ipak Mitrin hram. U BiH je pronađeno više reljefa Mitre Tauroktona sa uobičajenim prikazom žrtvovanja bika. Posebno je lijep onaj u Jajcu uklesan u živoj stijeni koji zahvaljujući tome stoji na svom mjestu i sreći da ga nitko nije uništio. Zasigurno je to u Europi najljepši od takvih spomenika, koji plijeni pažnju mnogobrojnih turista. Elem, ono što hoću da podjelim je link Muzeja u Londonu koji je obnovio hram Mitre pronađen prije 70,-tak godina i od njega napravio kulturnu atrakciju. Možda nismo bogati kao Englezi i ne trebamo se praviti Englezi da bi istakli arheološko bogatsvo koje imamo. Bihać je imao dva Mitrina hrama, na obe obale Une udaljena par stotina metara jedan od drugoga. Prošlost kakvu možemo samo zamisliti, mogli bi možda i prikladno oživjeti kao turističku atrakciju.

Za one koji vole kulturnu baštinu, na sreću možemo virtuelno putovati i ovaj Muzej posjetiti na stranici;
https://www.londonmithraeum.com/

 

Cenzura.ba/ Behić

Odgovori